  ______________________________________________________________________

  Sadržaj

  ______________________________________________________________________


  11..  UUvvoodd

  Ključne riječi: DNS, BIND, BIND 4, BIND 8, named, dialup, PPP, slip,
  ISDN, Internet, domain, name, resolution, hosts, caching.

  Ovaj dokument je dio Linux Documentation Projecta.

  11..11..  PPrraavvnnee ssttvvaarrii

  (C)opyright 1995-2000 Nicolai Langfeldt. Do not modify without
  amending copyright, distribute freely but retain copyright message.
  Hrvatski prijevod (c)opyright Josip Rodin, slobodno za distribuciju uz
  zadržavanje ove poruke o autorskim pravima.

  11..22..  ZZaasslluuggee ii ppoozziivv zzaa ppoommooćć

  Želio bih zahvaliti Arntu Gulbrandsenu kojeg sam napatio nedovršenim
  dijelovima ovoga i koji je dao puno korisnih prijedloga. Također bih
  želio zahvaliti ljudima koji su e-mailom poslali prijedloge i
  bilješke.

  Ovo nikada neće biti završen dokument, molim vas šaljite mi e-mail o
  vašim problemima i uspjesima. Vi možete učiniti ovaj HOWTO boljim.
  Dakle, molim vas, šaljite komentare i/ili pitanja, ili novac, na
  janl@math.uio.no.  Ili kupite moju knjigu o DNS-u. Pogledajte
  bibliografiju za informacije o njoj. Ako pošaljete e-mail i želite
  odgovor, molim vas budite toliko pristojni da _p_r_o_v_j_e_r_i_t_e je li
  povratna adresa ispravna i da radi.  Također, molim vas, pročitajte
  ``PiO'' poglavlje prije nego mi e-mailate. Još jedna stvar, ja
  razumijem samo norveški i engleski.

  Ovo je jedan KAKO. Održavao sam ga kao dio LDP-a od 1995. U 2000.
  godini sam napisao knjigu o istoj temi. Želio bih reći da iako je ovaj
  KAKO na mnogo načina sličan knjizi, on _n_i_j_e razvodnjena verzija
  izmišljena kako bi reklamirala knjigu. Ipak, knjigu ćete naći među
  bibliografijom na kraju ovog KAKOa. Čitatelji ovog KAKOa su mi pomogli
  razumjeti ono što je teško razumjeti o DNS-u. Ovo je pomoglo knjizi,
  ali je i knjiga pomogla meni da više razmislim o potrebama ovog KAKOa.
  Knjiga je proizašla iz KAKOa.  Treća verzija KAKOa je proizašla iz
  knjige. Zahvaljujem se izdavaču knjige, Que, koji je riskirao sa mnom
  :-)

  11..33..  PPoossvveettaa

  Ovaj HOWTO je posvećen Anne Line Norheim Langfeldt. Mada ga ona
  vjerojatno nikada neće pročitati jer ona nije takav tip djevojke.

  22..  UUppoozznnaavvaannjjee..

  ŠŠttoo oovvoo jjee,, aa ššttoo nniijjee..

  DNS znači Domain Name System -- sustav imenovanja domena. DNS pretvara
  imena strojeva u IP adrese koje imaju svi strojevi na mreži. On
  prevodi (mapira, kako bi se to reklo u žargonu) iz imena u adresu i iz
  adrese u ime, i još neke druge stvari. Ovaj KAKO dokumentira kako
  definirati takva mapiranja koristeći Unix sustav, uz par stvari
  specifičnih Linux sustavu.

  Mapiranje je jednostavno povezivanje između dvije stvari, u ovom
  slučaju imena stroja, kao ftp.linux.org, i IP broja (ili adrese)
  stroja, kao 199.249.150.4. DNS također sadrži mapiranja u drugom
  smjeru, iz IP broja u ime stroja; ovo se zove obrnuto mapiranje (eng.
  "reverse mapping").

  DNS je, neupoznatom (tebi ;-), jedno od mračnijih područja
  administriranja mreže. Srećom, DNS nije stvarno tako težak. Ovaj KAKO
  će pokušati učiniti neke stvari jasnijima. On opisuje kako podesiti
  _j_e_d_n_o_s_t_a_v_a_n DNS server. Počet ćemo sa caching only serverom da bi
  došli do podešavanja primarnog DNS imenskog servera za domenu. Za
  kompleksnije postavke možeš pogledati ``PiO'' poglavlje ovog
  dokumenta.  Ako to nije opisano tamo trebat ćeš _p_r_o_č_i_t_a_t_i Pravu
  Dokumentaciju. Što je i od čega se sastoji Prava Dokumentacija bit će
  objašnjeno u ``zadnjem poglavlju''.

  Prije nego počneš s ovim, trebao bi konfigurirati svoj stroj tako da
  se možeš telnetirati na i s njega, i uspješno uspostaviti sve vrste
  veza na mrežu, i posebno bi trebao moći napraviti _t_e_l_n_e_t _1_2_7_._0_._0_._1 i
  time doći na svoj stroj (probaj sad!). Za početak također trebaš
  ispravne /etc/nsswitch.conf, /etc/resolv.conf i /etc/hosts datoteke,
  jer njihovu funkciju ovdje neću objasniti.  Ako ovo već nemaš podešeno
  i u radu, Networking-HOWTO i/ili Networking-Overview-HOWTO
  objašnjavaju kako to podesiti. Pročitaj ih.

  Kada kažem 'tvoj stroj', mislim na stroj na kojem pokušavaš podesiti
  DNS, ne na niti jedan drugi stroj koji imaš, a koji je uključen u
  tvoje mrežne napore.

  Pretpostavit ću da nisi iza bilo kakvog firewalla koji blokira upite o
  imenima. Ako jesi, trebat ćeš posebnu konfiguraciju -- pogledaj
  poglavlje ``PiO''.

  Opsluživanje imenima na Unixu je omogućeno programom zvanim named.  On
  je dio ``BIND'' paketa kojim koordinira Paul Vixie uime Internet
  Software Consortiuma. Named je uključen u većinu Linux distribucija i
  obično je instaliran kao /usr/sbin/named, obično iz paketa zvanog
  BIND.

  Ako imaš named, vjerojatno ga možeš i koristiti; ako ga nemaš, nabavi
  ga binarnog sa neke Linux FTP lokacije, ili nađi najnoviji i najbolji
  izvorni kod sa  <ftp://ftp.isc.org/isc/bind/src/>. Ovaj KAKO govori o
  verziji 8. Stara verzija ovog HOWTO-a, o verziji 4, je još uvijek
  dostupna na  <http://www.math.uio.no/~janl/DNS/> u slučaju da koristiš
  bind 4 (nažalost, KAKO za verziju 4 ne postoji :( op. prev.). Ako
  namedova man stranica govori o named.conf, imaš BIND 8; ako govori o
  datoteci named.boot, imaš BIND 4. Ako imaš 4 i brineš o sigurnosti,
  stvarno bi trebao nadograditi na najnoviju 8-icu. Odmah.

  DNS je baza podataka cijele mreže. Pazi što ćeš staviti u nju. Ako
  staviš smeće u nju, ti i drugi ćete dobiti smeće iz nje. Održavaj svoj
  DNS urednim i dosljednim i dobro će te služiti. Nauči ga koristiti,
  administrirati, ispravljati greške i bit ćeš još jedan dobar
  administrator koji čuva mrežu od padanja na koljena zbog krivog
  upravljanja.

  NNaappoommeennaa:: pravi rezervne (backup) kopije svih datoteka koje ti naložim
  da promijeniš ako ih već imaš, tako da ako ništa ne bude radilo nakon
  ovoga, možeš sve vratiti u staro, radno stanje.

  33..  CCaacchhiinngg iimmeennsskkii sseerrvveerr kkoojjii nnaallaazzii aaddrreessee..

  PPrrvvaa ssttaavvkkaa DDNNSS kkoonnffiigguurraacciijjee,, vvrrlloo kkoorriissnnaa kkoorriissnniicciimmaa kkoojjii ssee
  ssppaajjaajjuu mmooddeemmiimmaa,, kkaabbeellsskkiimm mmooddeemmiimmaa ii AADDSSLL--oomm..


  Na Red Hat i Red Hat baziranim distribucijama možeš postići isti
  praktični rezultat kao iz prvog poglavlja ovog KAKOa instaliranjem
  paketa bind, bind-utils i caching-nameserver. Ako koristite Debian
  jednostavno instalirajte bind i bind-doc. Dakako da te puko
  instaliranje ovih paketa neće naučiti istom što i čitanje ovog KAKOa.
  Dakle, instaliraj pakete, i onda čitaj provjeravajući datoteke koje su
  oni instalirali.

  Caching only imenski server će naći odgovor na upite o imenima i
  zapamtiti odgovor sljedeći put kad ga budeš trebao. Ovo će znatno
  skratiti vrijeme čekanja sljedeći put, posebno ako si na sporoj vezi.

  Prvo ćeš trebati datoteku zvanu /etc/named.conf (Debian:
  /etc/bind/named.conf). Ona je pročitana kad se pokreće named. Za sada
  ona treba sadržavati samo ovo:

  ______________________________________________________________________
  // Konfiguracijska datoteka za caching only imenski server

  options {
          directory "/var/named";

          // Odkomentiravanje ovoga može pomoći ako moraš proći kroz
          // firewall, a stvari baš i ne rade:

          // query-source address * port 53;
  };

  zone "." {
          type hint;
          file "root.hints";
  };

  zone "0.0.127.in-addr.arpa" {
          type master;
          file "pz/127.0.0";
  };
  ______________________________________________________________________


  Paketi Linux distribucija mogu koristiti različita imena datoteka za
  svaku vrstu datoteka spomenutih ovdje; one će ipak sadržavati skoro
  iste stvari.

  Linija 'directory' govori namedu gdje da potraži datoteke. Sve
  datoteke nazvane slično će biti relativne ovome. Također, pz je
  direktorij ispod /var/named, tj. /var/named/pz.  /var/named je pravi
  direktorij prema _L_i_n_u_x _F_i_l_e _s_y_s_t_e_m _s_t_a_n_d_a_r_d_u.

  Datoteka zvana /var/named/root.hints se spominje ovdje. Ona treba
  sadržavati ovo: (_A_k_o _i_z_r_e_ž_e_t_e _i _z_a_l_i_j_e_p_i_t_e _o_v_u _d_a_t_o_t_e_k_u _i_z
  _e_l_e_k_t_r_o_n_i_č_k_e _v_e_r_z_i_j_e _o_v_o_g _d_o_k_u_m_e_n_t_a_, _m_o_l_i_m _p_r_i_m_i_j_e_t_i_t_e _k_a_k_o nnee bbii
  smjelo biti početnih razmaka u datoteci, tj. sve linije trebaju početi
  znakom koji nije razmak. Neki programi za obradu dokumenata će ubaciti
  razmake na početak redaka, uzrokujući nešto zabune. U tom slučaju
  molim maknite početne razmake))

  ______________________________________________________________________
  ;
  ; There might be opening comments here if you already have this file.
  ; If not don't worry.
  ;
  .                       6D IN NS        M.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        I.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        E.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        D.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        A.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        H.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        C.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        G.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        F.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        B.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        J.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        K.ROOT-SERVERS.NET.
  .                       6D IN NS        L.ROOT-SERVERS.NET.
  ;
  M.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         202.12.27.33
  I.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         192.36.148.17
  E.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         192.203.230.10
  D.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         128.8.10.90
  A.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         198.41.0.4
  H.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         128.63.2.53
  C.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         192.33.4.12
  G.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         192.112.36.4
  F.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         192.5.5.241
  B.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         128.9.0.107
  J.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         198.41.0.10
  K.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         193.0.14.129
  L.ROOT-SERVERS.NET.     6D IN A         198.32.64.12
  ______________________________________________________________________


  Ova datoteka opisuje korijenske imenske servere u svijetu. Oni se
  mijenjaju s vremenom i lista se mora održavati svako nekoliko.
  Pogledaj poglavlje ``Održavanje'' za upute kako ih osvježavati.

  Sljedeći odjeljak u named.conf datoteci je opis zone. Objasnit ću
  njenu upotrebu u kasnijim poglavljima, zasad samo napravi datoteku
  zvanu 127.0.0 sljedećeg sadržaja, u poddirektoriju pz: (_O_p_e_t_, _m_o_l_i_m _t_e
  _m_a_k_n_i _p_o_č_e_t_n_e _r_a_z_m_a_k_e _a_k_o _i_z_r_e_ž_e_š _i _z_a_l_i_j_e_p_i_š _o_v_o)

  ______________________________________________________________________
  $TTL 3D
  @               IN      SOA     ns.linux.bogus. hostmaster.linux.bogus. (
                                  1       ; Serial
                                  8H      ; Refresh
                                  2H      ; Retry
                                  4W      ; Expire
                                  1D)     ; Minimum TTL
                          NS      ns.linux.bogus.
  1                       PTR     localhost.
  ______________________________________________________________________


  Dalje, trebat ćeš /etc/resolv.conf koji će izgledati slično ovome:
  (_O_p_e_t_, _m_a_k_n_i _r_a_z_m_a_k_e_!)

  ______________________________________________________________________
  search poddomena.tvoja-domena.hr tvoja-domena.hr
  nameserver 127.0.0.1
  ______________________________________________________________________


  Linija `search' određuje koje će se domene pretraživati za neki host
  na kojeg se želiš spojiti. Linija `nameserver' određuje adresu tvog
  imenskog servera, u ovom slučaju tvoj stroj jer je to adresa na kojoj
  radi tvoj named (127.0.0.1 je prava, nema veze ako tvoj stroj ima i
  neku drugu adresu). Ako želiš više imenskih servera, stavi
  `nameserver' liniju za svaki. (Napomena: named nikada ne čita ovu
  datoteku, to radi resolver koji koristi named. Napomena 2: U nekim
  /etc/resolv.conf datotekama ćeš naći redak "domain". To je u redu, ali
  nemoj koristiti i "search" i "domain", samo jedan od njih će raditi.)

  Da ilustriram što ova datoteka radi: ako klijent stroj pokuša odrediti
  adresu za bla, tada se prvo probava adresa bla.poddomena.tvoja-
  domena.hr, pa bla.tvoja-domena.hr, i na kraju bla. Ne bi trebao
  staviti puno domena u "search" liniju, jer treba vremena kako bi se
  sve pretražile.

  Ovaj primjer pretpostavlja da si ti u domeni poddomena.tvoja-
  domena.hr, a tvoj stroj se tada zove tvoj-stroj.poddomena.tvoja-
  domena.hr. Search linija ne bi trebala sadržavati tvoju TLD/ND (_T_o_p
  _L_e_v_e_l _D_o_m_a_i_n, _N_a_j_v_i_š_a _D_o_m_e_n_a, `hr' u ovom slučaju). Ako se često
  trebaš spajati na strojeve u drugoj domeni, možeš tu domenu dodati u
  search liniju ovako: (_S_j_e_t_i _s_e _m_a_k_n_u_t_i _p_o_č_e_t_n_e _r_a_z_m_a_k_e_, _a_k_o _p_o_s_t_o_j_e)

  ______________________________________________________________________
  search poddomena.tvoja-domena.hr tvoja-domena.hr neka-domena.hr
  ______________________________________________________________________


  i tako dalje. Očito trebaš staviti prava imena domena umjesto ovih
  primjera.  Molim te uoči kako nema točke na krajevima imena domena.
  Ovo je važno; molim te uoči kako nema točke na krajevima imena domena.

  33..11..  SSttaarrttaannjjee nnaammeedd--aa

  Nakon svega, vrijeme je da startamo named. Ako modemski biraš
  providera, prvo se spoji. Otipkaj `ndc start', i pritisni enter, bez
  opcija. Ako to ne uspije, probaj `/usr/sbin/ndc start'. Ako ni to ne
  uspije, pročitaj poglavlje ``PiO''. Sada možeš testirati svoje
  postavke. Ako pogledaš svoju datoteku sa syslog porukama (obično se
  zove /var/adm/messages, drugi direktorij može biti /var/log, a druga
  datoteka syslog) dok startaš named (učini `tail -f /var/log/messages')
  trebao bi vidjeti nešto kao ovo:

  (linije koje završavaju sa \ nastavljaju se u sljedećem retku)


       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: starting.  named 8.2.2-P7 \
                       Fri Nov 10 04:50:23 EST 2000 ^Iprospector@porky.\
                       devel.redhat.com:/usr/src/bs/BUILD/bind-8.2.2_P7/\
                       src/bin/named
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: hint zone "" (IN) loaded\
                       (serial 0)
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: Zone "0.0.127.in-addr.arpa"\
                       (file pz/127.0.0): No default TTL set using SOA\
                       minimum instead
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: master zone\
                       "0.0.127.in-addr.arpa" (IN) loaded (serial 1)
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: listening on [127.0.0.1].53 (lo)
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: listening on [10.0.0.129].53\
                       (wvlan0)
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3768]: Forwarding source address is\
                       [0.0.0.0].1034
       Dec 15 23:53:29 localhost named[3769]: Ready to answer queries.


  Ako je bilo ikakvih poruka o greškama, mora da je došlo do greške.
  named će imenovati datoteku u kojoj je greška. Vrati se i provjeri
  datoteku. Pokreni `ndc restart' kada je popraviš.


  Sada možete isprobati svoje postavke. Tradicionalno se za to koristio
  program nslookup. Danas se preporuča dig:


       $ dig -x 127.0.0.1

       ; <

       > DiG 8.2 <

       > -x
       ;; res options: init recurs defnam dnsrch
       ;; got answer:
       ;; ->>HEADER<<- opcode: QUERY, status: NOERROR, id: 4
       ;; flags: qr aa rd ra; QUERY: 1, ANSWER: 1, AUTHORITY: 1, ADDITIONAL: 0
       ;; QUERY SECTION:
       ;;      1.0.0.127.in-addr.arpa, type = ANY, class = IN

       ;; ANSWER SECTION:
       1.0.0.127.in-addr.arpa.  1D IN PTR  localhost.

       ;; AUTHORITY SECTION:
       0.0.127.in-addr.arpa.   1D IN NS        ns.penguin.bv.

       ;; Total query time: 30 msec
       ;; FROM: lookfar to SERVER: default -- 127.0.0.1
       ;; WHEN: Sat Dec 16 00:16:12 2000
       ;; MSG SIZE  sent: 40  rcvd: 110


  Ako to dobiješ, onda radi. Nadajmo se. Ako se razlikuje, vrati se i
  provjeri sve. Svaki put kad promijeniš named.conf datoteku, moraš
  ponovo startati named koristeći `ndc restart' naredbu.

  Sada možeš postaviti upit. Probaj pogledati ime stroja koji ti je
  blizu.  jagor.srce.hr je meni blizu, na SRCE-u:


       $ dig jagor.srce.hr

       ; <

       > DiG 8.2 <

       > jagor.srce.hr
       ;; res options: init recurs defnam dnsrch
       ;; got answer:
       ;; ->>HEADER<<- opcode: QUERY, status: NOERROR, id: 4
       ;; flags: qr aa rd ra; QUERY: 1, ANSWER: 1, AUTHORITY: 2, ADDITIONAL: 2
       ;; QUERY SECTION:
       ;;      jagor.srce.hr, type = A, class = IN

       ;; ANSWER SECTION:
       jagor.srce.hr.          1D IN A         161.53.2.130

       ;; AUTHORITY SECTION:
       srce.hr.                1D IN NS        regoc.srce.hr.
       srce.hr.                1D IN NS        bjesomar.srce.hr.

       ;; ADDITIONAL SECTION:
       regoc.srce.hr.          1D IN A         161.53.2.69
       bjesomar.srce.hr.       1D IN A         161.53.2.70
  ;; Total query time: 112 msec
  ;; FROM: lookfar to SERVER: default -- 127.0.0.1
  ;; WHEN: Sat Dec 16 00:23:07 2000
  ;; MSG SIZE  sent: 28  rcvd: 162


  dig je sada upitao tvoj named da potraži stroj jagor.srce.hr. On se
  onda spojio na jedan od imenskih servera navedenih u tvojoj root.hints
  datoteci, i upitao za put od tamo. Možda će trebati malo vremena dok
  ne dobiješ rezultat budući da on pretražuje sve domene koje si naveo u
  /etc/resolv.conf datoteci. Molim te primijeti "aa" u "flags:" retku.
  To znači da je odgovor bio služben, da je svježe dobiven od nadležnog
  servera (eng. "authoritative"). Objasnit ću "authoritative" kasnije.

  Ako upitaš isto to ponovo, dobit ćeš ovo:


       $ dig jagor.srce.hr

       ; <

       > DiG 8.2 <

       > jagor.srce.hr
       ;; res options: init recurs defnam dnsrch
       ;; got answer:
       ;; ->>HEADER<<- opcode: QUERY, status: NOERROR, id: 4
       ;; flags: qr rd ra; QUERY: 1, ANSWER: 1, AUTHORITY: 2, ADDITIONAL: 2
       ;; QUERY SECTION:
       ;;      jagor.srce.hr, type = A, class = IN

       ;; ANSWER SECTION:
       jagor.srce.hr.          1D IN A         161.53.2.130

       ;; AUTHORITY SECTION:
       srce.hr.                1D IN NS        regoc.srce.hr.
       srce.hr.                1D IN NS        bjesomar.srce.hr.

       ;; ADDITIONAL SECTION:
       regoc.srce.hr.          1D IN A         161.53.2.69
       bjesomar.srce.hr.       1D IN A         161.53.2.70

       ;; Total query time: 4 msec
       ;; FROM: lookfar to SERVER: default -- 127.0.0.1
       ;; WHEN: Sat Dec 16 00:23:09 2000
       ;; MSG SIZE  sent: 28  rcvd: 162


  Primijeti manjak "aa" oznake o ovom odgovoru. To znači da named ovaj
  put nije otišao tražiti po mreži, jer je informacija sada bila u
  cacheu. Ali informacija u cache-u bi _m_o_g_l_a biti zastarjela (eng.
  `stale'). Zato si informiran o ovoj (vrlo maloj) mogućnosti jer nema
  "aa". Ipak, sada znaš da cache radi.

  33..22..  ``RReessoollvveerrii''

  Svi OS-ovi koji imaju implementiran standardni C API imaju i pozive
  `gethostbyname' i `gethostbyaddr'. Oni mogu dobiti informacije iz
  raznih izvora. Iz kojih će ih izvora dobijati se na Linuxu (i nekim
  drugim Unixima) konfigurira u /etc/nsswitch.conf. Ovo je duga datoteka
  koja određuje gdje dobiti različite vrste podataka, iz koje datoteke
  ili baze.  Obično sadrži pomoćne komentare pri vrhu, koje bi trebao
  pročitati. Nakon toga nađi liniju koja počinje sa `hosts:', i ona bi
  trebala biti ovakva:

  ______________________________________________________________________
  hosts:      files dns
  ______________________________________________________________________


  (_Z_a_p_a_m_t_i_o _s_i _š_t_o _s _p_o_č_e_t_n_i_m _r_a_z_m_a_c_i_m_a_, _z_a_r _n_e_? _N_e_ć_u _i_h _v_i_š_e
  _s_p_o_m_i_n_j_a_t_i_.)

  Ako ne postoji linija koja počinje s `hosts:', onda umetni onu gornju.
  Ona govori da programi prvo trebaju pogledati u /etc/hosts datoteku, i
  onda provjeriti u DNS-u, prema resolv.conf-u.

  33..33..  ČČeessttiittaamm

  Sada znaš kako podesiti caching named. Popij pivo, mlijeko, ili što
  već voliš kako bi to proslavio.

  44..  FFoorrwwaarrddiinngg

  U velikim, dobro organiziranim, akademskim ili ISP (eng. `Internet
  Service Provider', pružatelj Internet usluga) mrežama ćete katkad naći
  da su ljudi koji se brinu o mreži podesili hijerarhiju DNS servera
  koji proslijeđuju (eng. `forwarders') što pomaže u olakšavanju
  pritiska na internu mrežu pa i pritiska na vanjske servere.  Ipak, to
  nije bitno  i korištenjem DNS servera vašeg pružatelja mrežnih usluga
  kao ``forwardera'' možete učiniti odgovore na upite bržima i manje
  opterećujućima za vašu mrežu. Ako koristite modem, ovo bi moglo biti
  prilično dobro. Za potrebe ovog primjera, pretpostavit ćemo da vaš
  pružatelj mrežnih usluga ima dva imenska servera koje žele da
  koristite, s IP brojevima