Konfiguriranje KAKO Guido Gonzato, guido@ibogeo.df.unibo.it verzija 1.2.6, 19. siječnja 1999. Ovaj se KAKO trudi učiniti podešavanje vaše nove Linux kante bržim i lakšim. Tu ćete naći nekoliko konfiguracija najuobičajenih aplikacija tako da raditi počnete uz udoban sustav. ______________________________________________________________________ Sadržaj 1. Uvod 1.1 Čemu ovaj KAKO 1.2 Što ćemo konfigurirati 2. Opće sređivanje sustava 2.1 Tipkovnica 2.2 Kernel 2.3 Rušenje sendmaila 2.4 Brzina tvrdog diska 2.5 Zip Drive na paralelnom portu 2.6 Drajveri za uređaje 2.7 Poruke pri logiranju 2.8 Ime računala 2.9 Miš 2.10 Točke montiranja 2.11 lilo(8) i LOADLIN.EXE 2.11.1 Savjet o sigurnosti 2.12 Mail sposobnosti 2.13 Konfiguriranje pisača 2.14 SVGATextMode 3. Konfiguracija programa 3.1 bash(1) 3.2 ls(1) 3.3 less(1) 3.4 emacs(1) 3.5 joe(1) 3.6 jed(1) 3.7 efax(1) 3.8 TeX i prijatelji 3.9 Izbjegnite PPProbleme! 3.9.1 Brzi uvod u eznet 3.10 POP klijent 3.11 X Window System (XFree86) 3.11.1 Namještanje X servera 3.11.2 Numerička tipkovnica 3.11.3 Grafički login koristeći xdm 3.11.4 Window manager 3.12 Korisničke konfiguracije 3.13 Nadograđivanje 4. Konfiguracijski programi 5. Kraj 5.1 Autorska prava 5.2 Komentari 5.3 Odricanje 6. Hrvatski prijevod ______________________________________________________________________ 11.. UUvvoodd 11..11.. ČČeemmuu oovvaajj KKAAKKOO Instalirao sam Linux na mnogim računalima i zamijetio da su današnje distribucije sjajne, ali im nažalost nedostaju neke osnovne konfiguracije. Većina će aplikacija raditi i bez njih, no neke neće. A u c.ol.setup se stalno pojavljuju jedna te ista pitanja. Kako bi to ispravio i kako bi olakšao nove instalacije, napisao sam učini-to-a-onda-to popis koji sam poslije proširio u ovaj KAKO. Ovdje ćete naći gomilu primjera konfiguracija za najčešće korištene aplikacije, programe i usluge, koje bi vam trebale uštediti podosta vremena i posla. Nekoliko primjera u ovom KAKO-u na neki način zavise o distribuciji. Imam pristup samo Red Hat, Caldera OpenLinux i S.u.S.E. strojevima, pa me nemojte shvaćati preozbiljno ako imate Slackware, Debian ili neku drugu distribuciju. U svakom slučaju, čitanje dokumentacije i KAKO-a uvijek se isplati, pa vam savjetujem da to svakako činite. Moja referentna distribucija je Red Hat; kako bih izbjegao ponavljanje, ``AT2YD'' znači ``prilagodite ovo svojoj distribuciji''. Zaključna napomena: nadam se da će ovaj KAKO što prije zastarjeti. Trenutni trend u Linux distribucijama je pružiti konfiguracijske alate, a ne da administratora ostave samog u hrpi dokumentacije. Dakle, kad god je moguće, uputit ću vas na pravi alat. Najnovija verzija ovog dokumenta, kao i neki prijevodi, je dostupna na . 11..22.. ŠŠttoo ććeemmoo kkoonnffiigguurriirraattii Za PC postoji beskonačno hardverskih konfiguracija, ali, po mom iskustvu, jedna je prilično česta: računalo s velikim diskom podijeljenim na 3 particije (jedna za DOS/Windows, jedna za Linux i jedna za swap), zvučnom karticom, modemom, CD-ROM pogonom, pisačem i mišem. I Zip Drive za paralelni port je vrlo čest. To je hardver za kojeg pretpostavljam da ćete ga konfigurirati, ali ove je upute lako prilagoditi i drugim konfiguracijama. Podrazumijevam da ste root dok editirate/sređujete/hakirate. A sada, momci, zasučimo rukave. 22.. OOppććee ssrreeđđiivvaannjjee ssuussttaavvaa 22..11.. TTiippkkoovvnniiccaa Najprije, kako konfigurirati tipkovnicu. Ako ste ovaj korak preskočili kod instalacije ili ste promijenili tipkovnicu, morate: ˇ odabrati odgovarajuću mapu iz /usr/lib/kbd/keytables. Na primjer, slovene.map je slovenska tipkovnica; ˇ editirati datoteku /etc/sysconfig/keyboard tako da izgleda ovako: KEYTABLE="/usr/lib/kbd/keytables/slovene.map" ˇ za postavljanje brzine ponavljanja i vrijeme čekanja dodajte ovaj red /etc/rc.d/rc.sysinit (Red Hat) odnosno /etc/rc.d/rc.boot (Caldera) odnosno /etc/rc.d/boot (S.u.S.E.): /sbin/kbdrate -s -r 16 -d 500 # ili što god vam se sviđa Za učitavanje keytablea pokrenite /etc/rc.d/init.d/keytable start (AT2YD). O drugim posebnim tipkama se govori u narednim poglavljima. Ako želite da se NumLock automatski uključuje, dodajte ove redove u /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD): for tty in /dev/tty[1-9]*; do setleds -D +num < $tty done 22..22.. KKeerrnneell Po mom mišljenju, sljedeća stvar koju trebate napraviti je izgraditi kernel koji najbolje odgovara vašem sustavu. To je vrlo jednostavno, no, ako imate problema, pogledajte README u direktoriju /usr/src/linux ili _K_e_r_n_e_l _H_O_W_T_O. Trikovi: ˇ Pažljivo razmislite o svojim potrebama. Odabiranje kernel konfiguracije, primjenjivanje zakrpi i kompajliranje jednom za svagda puno je djelotvornije nego ponovno konfiguriranje i kompajliranje svakog mjeseca; to posebno vrijedi ako je vaša kanta poslužitelj. Nemojte zaboraviti uključiti podršku za sav hardver koji ćete možda dodati u budućnosti (dakle, SCSI, Zip, mrežne kartice, itd.). ˇ Ako imate Cyrix CPU kojeg kernel ne prepoznaje pravilno kao takvog, primjenite odgovarajuće zakrpe za poboljšanje njegovih performansi. Informacije na . ˇ Korisnici prijenosnika će željeti popraviti čitljivost svog LCD zaslona. Prije sam predlagao primjenu kernel zakrpe, ali SVGATextMode (pogledajte poglavlje ``SVGATextMode'') je vjerojatno najbolje rješenje. Ipak, Big Cursor kernel zakrpa se nalazi na . ˇ Opet za korisnike prijenosnika: ako kanite koristiti PCMCIA faks modem nneemmoojjttee kompajlirati serijsku podršku kao modul; uključite je u kernel jer inače vaš PCMCIA modem neće raditi. ˇ Ako koristite PCMCIA kartice, nemojte zaboraviti kompajlirati i te module; također, nemojte zaboraviti editirati /etc/pcmcia/network.opts ako imate PCMCIA mrežnu karticu. ˇ Ako dobijate one dosadne poruke od modprobea da ne može pronaći neke module, to znači da treba srediti /etc/conf.modules. Primjerice, ako ne koristite module ipx i appletalk, dodajte ove retke: alias net-pf-4 off alias net-pf-5 off ˇ Da uštedite vrijeme pri sljedećem konfiguriranju i kompajliranju kernela, snimite konfiguraciju u datoteku i čuvajte ju na sigurnom mjestu. Pazite: ako nadogradite kernel, ta konfiguracijska datoteka će vjerojatno biti beskorisna jer ne sadrži opcije novog kernela. 22..33.. RRuuššeennjjee sseennddmmaaiillaa Na nekim sustavima sendmail tokom dizanja zaustavi stroj na nekoliko minuta. Postoje dva slučaja: 1. stroj nije izravno povezan na Internet, 2. stroj je spojen i ima stalnu IP adresu. Brzo rješenje za prvi slučaj: neka /etc/hosts sadrži ovakav red: 127.0.0.1 localhost Drugi slučaj: zastoj uzrokuje /etc/hosts koji sadrži red sličan ovom: 127.0.0.1 localhost ime_vašeg_računala kojeg ćete podijeliti ovako: 127.0.0.1 localhost w.x.y.z ime_vašeg_računala Pogledajte i dio ``Ime računala''. 22..44.. BBrrzziinnaa ttvvrrddoogg ddiisskkaa Brzina vašeg (E)IDE tvrdog diska značajno se može poboljšati ppaažžlljjiivviimm korištenjem hdparm(8). Ako ga u vašoj distribuciji nema, naći ćete ga na ; tražite datoteku hdparm-X.X.tar.gz. Pošto mnogi detalji ovise o vašem tvrdom disku i HD kontroleru, ne mogu vam dati općenit recept. Budući da riskirate prženje vlastitog datotečnog sustava, ppaažžlljjiivvoo pprrooččiittaajjttee mmaann ssttrraanniiccuu prije korištenja nekih opcija. U najjednostavnijem obliku, dodajte ovaj red datoteci /etc/rc.d/rc.sysinit: /sbin/hdparm -c1 /dev/hda # koristimo prvi IDE pogon koji dodaje 32-bitnu I/O podršku EIDE-u. A što se tiče opcije `-m', evo što mi je poslao Mark Lord, autor hdparma: (...) ako vaš sustav koristi komponente iz prošlih nekoliko godina [prije 1997.], sve će biti u redu. Ako su starije od toga, mmoožžddaa bude problema (manje vjerojatno). Čipovi s puno grešaka su CMD0646 i RZ1000, ččeessttoo korišteni na 486 i (ranim) 586 pločama prije 2-3 godine. 22..55.. ZZiipp DDrriivvee nnaa ppaarraalleellnnoomm ppoorrttuu Za verziju Zip Drivea na paralelnom portu možete koristiti standardni drajver koji dolazi s novijim (2.x.x) kernelima. Za vrijeme konfiguracije kernela, provjerite da li je SCSI podrška i SCSI disk podrška uključena. Zapamtite, između pisača i Zip Drivea na istom portu može biti konflikata, pa ćete željeti koristiti kernel module. Zip diskete se prodaju preformatirane na particiju /dev/sda4. Da Zip proradi, samo trebate zadati # chmod 666 /dev/sda4 # svatko može pristupiti Zip Driveu # insmod ppa i Zip možete montirati kao i obično (bolje zadnji red dodajte datoteci /etc/rc.d/rc.sysinit). Zipu možete pristupiti i preko mtoolsa ako ovaj red dodate u /etc/mtools.conf: drive z: file="/dev/sda4" exclusive Postoji i bolji ppa drajver od standardnog: pogledajte . 22..66.. DDrraajjvveerrii zzaa uurreeđđaajjee Uređaji u /dev (ili, još bolje, simboličke veze do stvarnih uređaja) vam mogu nedostajati. Provjerite kojim uređajima odgovara vaš miš, modem i CD-ROM pogon, a onda učinite ovo: ~# cd /dev /dev# ln -s ttyS0 mouse /dev# ln -s ttyS1 modem /dev# ln -s hdb cdrom Savjet: na nekim prijenosnicima uređaj miša je /dev/psaux: pazite na to kod konfiguriranja X11. Ako želite, pokrenite chmod 666 na uređajima kao što je /dev/cdrom, /dev/modem, itd. kako bi postali potpuno dostupno svakom korisniku. Ali bit će sigurnosnih problema! Alternativno, stvorite grupu ``cdrom'', odredite root.cdrom za vlasnika /dev/cdrom i zatim korisnike dodavajte toj grupi. Sličan postupak vrijedi i za ostale uređaje. 22..77.. PPoorruukkee pprrii llooggiirraannjjuu Ako želite promijeniti poruke pri logiranju, provjerite da li /etc/rc.d/rc.local prepisuje /etc/issue i /etc/motd. (Red Hatov to čini.) Ako to čini, pokrenite editor i na posao. 22..88.. IImmee rraaččuunnaallaa Zadati naredbu hostname novo_ime_računala možda neće biti dovoljno. Kako biste izbjegli famozni sendmail zastoj, slijedite ove korake (vrijede samo za samostalan stroj): ˇ Editirajte /etc/sysconfig/network i promijenite tamošnji hhoossttnnaammee (dakle, novo_ime.domena). ˇ Isto tako editirajte /etc/HOSTNAME. ˇ Dodajte svoju IP adresu i novo ime u /etc/hosts: 10.56.142.1 novo_ime.domena 22..99.. MMiišš Usluge gpma su korisne za cut & paste operacije u tekstualnom modu i korištenje miša u nekim aplikacijama. Na Red Hatu, provjerite imate li datoteku /etc/sysconfig/mouse i piše li u njoj: MOUSETYPE="Microsoft" XEMU3=yes Također morate imati datoteku /etc/rc.d/init.d/gpm, u koju ćete dodavati dodatne parametre. Moja izgleda ovako: ... daemon gpm -t $MOUSETYPE -d 2 -a 5 -B 132 # miš s dvije tipke ... Naravno, pobrinite se da ova konfiguracija odgovara vašoj vrsti miša. Na većini prijenosnika $MOUSETYPE je ``PS/2''. Na Calderi samo dodajte ovaj red u /etc/rc.d/rc.boot: /usr/bin/gpm Na S.u.S.E.-u, opcije za gpm idu u /etc/rc.config; na Debianu ćete editirati /etc/gpm.conf. Ako želite imati izbornike u konzoli na pritisak Ctrl i tipke miša, konfigurirajte gpm-root. Prilagodite dani izbornik u /etc/gpm- root.conf i pokrenite gpm-root iz /etc/rc.d/rc.local (AT2YD). 22..1100.. TTooččkkee mmoonnttiirraannjjaa Zgodno je imate točke montiranja za diskete, druge uređaje i NFS-om izvezene direktorije. Na primjer, možete napraviti sljedeće: ~# cd /mnt /mnt# mkdir floppy; mkdir cdrom; mkdir win; mkdir zip ; mkdir poslužitelj Ovime ćete napraviti točke montiranja za DOS/Win diskete, ext2 diskete, CD-ROM, Windows particiju, Zip na paralelnom portu i NFS direktorij. Sada editirajte datoteku /etc/fstab i dodajte joj ovo: /dev/fd0 /mnt/floppy vfat user,noauto 0 1 /dev/cdrom /mnt/cdrom iso9660 ro,user,noauto 0 1 /dev/sda4 /mnt/zip vfat user,noauto,exec 0 1 /dev/hda1 /mnt/win vfat user,noauto 0 1 poslužitelj:/export /mnt/poslužitelj nfs defaults Očito, u prvom polju morate napisati odgovarajući uređaj. Noviji kerneli imaju ugrađen pristup FAT32 particijama; za starije postoji zakrpa kernela na . man mount za više informacija. Toplo vam preporučam da instalirate mtools za pristupanje DOS/Windows disketama! 22..1111.. lliilloo((88)) ii LLOOAADDLLIINN..EEXXEE Mnogi korisnici koriste i Linux i DOS/Windows na istom računalu, pa pri dizanju žele odabrati OS; to bi trebalo srediti kod instalacije, ali ako niste, učinite sljedeće. Pretpostavimo da je /dev/hda1 DOS/Windows, a /dev/hda2 Linux particija. # fdisk Using /dev/hda as default device! Command (m for help): a Partition number (1-4): 2 Command (m for help): w # Tako ste aktivirali Linux particiju. Sada napišite jednostavan /etc/lilo.conf: boot = /dev/hda2 compact delay = 50 # message = /boot/poruka.txt # napišite vlastitu ako želite root = current image = /boot/vmlinuz # Linux se diže podrazumijevano jer je prvi naveden label = Linux read-only other = /dev/hda1 table = /dev/hda label = DOS Sad pokrenite /sbin/lilo i to je to. lilo je najbitniji dio vaše instalacije, pa je vrlo poželjno da pročitate njegovu dokumentaciju. Za učitavanje Linuxa iz DOS/Windowsa bez resetiranja, stavite LOADLIN.EXE u direktorij (na DOS particiji!) koji je u DOS-ovom PATH- u; zatim kopirajte svoj kernel u, recimo, C:\TEMP\VMLINUZ. Ova će jednostavna .BAT datoteka učitati Linux: rem linux.bat smartdrv /C loadlin c:\temp\vmlinuz root=/dev/hda2 ro Ako koristite Windows 9x, namjestite ``Properties'' ovog .BAT-a tako da se pokreće u MS-DOS modu. 22..1111..11.. SSaavvjjeett oo ssiigguurrnnoossttii Backup MBR-a prije instalacije Linuxa je siguran potez. Koristite RESTORRB (iz paketa FIPS) prije instalacije, ili dignite Linux s rescue diskete i zadajte ovu naredbu: # dd if=/dev/hda of=MBR bs=512 count=1 Zatim barem dvaput kopirajte datoteku MBR na diskete. Ako do katastrofe dođe, možete vratiti svoj stari MBR naredbom: # dd if=/mnt/MBR of=/dev/hda bs=446 count=1 ako je disketa s datotekom MBR montirana na /mnt. Možete i koristiti DOS sistemsku disketu i pokrenuti FDISK /mbr. 22..1122.. MMaaiill ssppoossoobbnnoossttii Željet ćete moći čitati e-mail poruke koje su pisane HTML-om ili sadrže egzotične formate datoteka. Provjerite imate li dvije datoteke: /etc/mime.types i /etc/mailcap. Prva navodi vrste datoteka i njihove nastavke, kao na primjer: application/postscript ps eps image/jpeg jpe jpeg jpg text/html html Druga govori mail klijentu kako prikazati tu vrstu datoteke. Možda ćete primati poruke od ljudi koji koriste Microsoft Outlook, čije poruke su višedjelom MIME formatu. Ova dva reda, dodana u /etc/mailcap, bi vam trebala omogućiti čitanje takvih poruka: text/plain; less %s; needsterminal text/html; lynx -force_html %s; needsterminal 22..1133.. KKoonnffiigguurriirraannjjee ppiissaaččaa Sve distribucije za koje znam imaju konfiguracijski alat za podešavanje pisača (printtool, yast, odnosno magicfilter); ako ga nemate, evo osnova ručnog konfiguriranja. Pretpostavimo da imate ne-PostScript (i ne ``Windows-only''!) pisač kojeg želite koristiti za ispis čistog teksta (na primjer, C programa) i PostScript datoteka kroz Ghostscript, koji je već instaliran. Namještanje pisača se sastoji od nekoliko koraka: ˇ Saznajte na kojem je paralelnom portu vaš pisač: isprobajte # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp0 # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp1 i zapišite koji radi. ˇ Napravite dva spool direktorija: # cd /var/spool/lpd # mkdir čisto ; mkdir postscript ˇ Ako pisač pokaže "efekt stepenica" (većina inkjetova hoće), treba vam filter. Probajte ispisati dva reda pomoću # echo "prvi red" > /dev/lp1 ; echo "drugi red" > /dev/lp1 Ako rezultat izgleda ovako: prvi red drugi red onda snimite ovu skriptu kao /var/spool/lpd/čisto/filter: #!/bin/sh # Ovaj filter sređuje "efekt stepenica" awk '{print $0, "\r"}' i učinite ju izvršnom pomoću chmod 755 /var/spool/lpd/čisto/filter. ˇ Napravite filter za PostScript emulaciju. Snimite ovaj filter kao /var/spool/lpd/postscript/filter: #!/bin/sh UREĐAJ=djet500 REZOLUCIJA=300x300 VELIČINA=a4 SLATIEOF= nenscript -TUS -ZB -p- | if [ "$DEVICE" = "PostScript" ]; then cat - else gs -q -sDEVICE=$UREĐAJ -r$REZOLUCIJA -sPAPERSIZE=$VELIČINA -dNOPAUSE -dSAFER -sOutputFile=- - fi if [ "$SLATIEOF" != "" ]; then printf "\004" fi (Ovo je primjer za HP DeskJet. Prepravite ga tako da odgovara vašem pisaču). ˇ Konačno, dodajte ovo u /etc/printcap: # /etc/printcap lp|ps|PS|PostScript|djps::sd=/var/spool/lpd/postscript::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/postscript/filter::sh: čisto::sd=/var/spool/lpd/čisto::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/čisto/filter::sh: Za složenije ili egzotičnije konfiguracije _P_r_i_n_t_i_n_g _H_O_W_T_O čeka na vas. Ako ste koristili printtool, budite svjesni da će GSDEVICE koji je printtool izabrao raditi, ali neće nužno biti najpogodniji za vaš pisač. Možete se malo igrati s datotekom postscript.cfg; na primjer, ja sam promijenio GSDEVICE iz cdj500 u djet500 i sada je ispis puno brži. 22..1144.. SSVVGGAATTeexxttMMooddee Ovaj alat, dostupan na , se može koristiti za mijenjanje rezolucije zaslona, fonta i oblika kursora na konzoli. Korisnici čiji jezik sadrži naglašene znakove će ih moći koristiti u aplikacijama za konzolu, a korisnici prijenosnika mogu promijeniti oblik kursora tako da bude vidljiviji. Editirajte /etc/TextConfig ili /etc/TextMode, počevši na podrazumijevanoj VGA definiciji. Hrvati bi trebali biti sretni s ovakvom ``LoadFont'' sekcijom: Option "LoadFont" FontProg "/usr/bin/setfont" FontPath "/usr/lib/kbd/consolefonts" FontSelect "lat2u-16.psf" 8x16 9x16 8x15 9x15 FontSelect "lat2u-14.psf" 8x14 9x14 8x13 9x13 FontSelect "lat2u-12.psf" 8x12 9x12 8x11 9x11 FontSelect "lat2u-08.psf" 8x8 9x8 8x7 9x7 Nakon što završite, isprobajte svoju konfiguraciju naredbom sličnom ovoj: ~# SVGATextMode "80x34x9" Ako sve radi kako treba, izbrišite upozorenja iz /etc/TextMode i stavite ovaj red u /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD): # SVGATextMode /usr/sbin/SVGATextMode "80x34x9" Primjetite da blok-kursor radi samo na nekim modovima; na jednom od mojih strojeva, "80x32x9". 33.. KKoonnffiigguurraacciijjaa pprrooggrraammaa Ovo su datoteke koje ćemo sređivati: /etc/profile, /etc/bashrc, .bashrc, .bash_profile, .bash_logout, .inputrc, .less, .lessrc, .xinitrc, .fvwmrc, .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xmodmap.num, .Xdefaults, .jedrc, .abbrevs.sl, .joerc, .emacs. Nemojte dodavati korisnike dok ne završite s konfiguracijom sustava; te ćete datoteke staviti u /etc/skel. 33..11.. bbaasshh((11)) Možda najvažniji program nakon kernela. Ovo su glavne datoteke za prilagođavanje ponašanja basha: ˇ /etc/bashrc sadrži aliase i funkcije za cijeli sustav; ˇ /etc/profile sadrži okružje i programe koje treba pokrenuti za cijeli sustav; ˇ $HOME/.bashrc sadrži korisničke aliase i funkcije; ˇ $HOME/.bash_profile sadrži korisničko okružje i programe koje treba pokrenuti; ˇ $HOME/.inputrc sadrži značenja tipki i druge stvari. Ispod su prikazani primjeri ovih datoteka. Najprije, najvažnija: /etc/profile. Koristi se za konfiguriranje mnogih mogućnosti vaše Linux kante, kao što ćete vidjeti u sljedećim poglavljima. Pazite na obratne navodnike! # /etc/profile # Okružje i programi koje treba pokrenuti za cijeli sustav # Funkcije i aliasi idu u /etc/bashrc # Ova datoteka se brine se o sljedećim opcijama i programima: # # o PATH # o promptovi # o nekoliko varijabli okružja # o ls u boji # o less # o rxvt # # Korisnici mogu poništiti ove opcije i/ili dodati druge u svojem # $HOME/.bash_profile # postavljamo pristojan PATH (uključujući KDE) PATH="$PATH:/usr/X11R6/bin:/opt/kde/bin:$HOME/bin:." # Obavještavamo korisnika: login ili ne-login ljuska. Ako je login, prompt # je obojan u plavo; inače je grimizno-ljubičast. Prompt root-a je crven. # Za objašnjenje escape kodova pogledajte Colour-ls mini-HOWTO. KORISNIK=`whoami` if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then BOJA=44 # plava else BOJA=45 # grimizno-ljubičasta fi if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then BOJA=41 # crvena PATH="$PATH:/usr/local/bin" fi ESC="\033" STIL=';1m' # podebljano; izaberite koji stil ćete koristiti # STIL='m' # obično PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ " PS2="> " # molim, bez izbacivanja corea ulimit -c 0 # postavljamo umask if [ `id -gn` = `id -un` -a `id -u` -gt 14 ]; then umask 002 else umask 022 fi # nekoliko varijabli USER=`id -un` LOGNAME=$USER MAIL="/var/spool/mail/$USER" NNTPSERVER=news.carnet.hr # ovdje stavite svoj VISUAL=jed EDITOR=jed HOSTNAME=`/bin/hostname` HISTSIZE=1000 HISTFILESIZE=1000 export PATH PS1 PS2 USER LOGNAME MAIL NNTPSERVER export VISUAL EDITOR HOSTNAME HISTSIZE HISTFILESIZE # uključujemo ls u boji eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b` export LS_OPTIONS='-s -F -T 0 --color=yes' # podešavamo less LESS='-M-Q' LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f" LESSOPEN="| lesspipe.sh %s" LESSCHARDEF=8bcccbcc13b.4b95.33b. # pokazuj boje u ls -l | less export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARDEF # sredi tipku backspace u rxvtu if [ "$COLORTERM" != "" ] ; then stty erase ^H # alternativa: ^H fi for i in /etc/profile.d/*.sh ; do if [ -x $i ]; then . $i fi done # zovemo fortune, ako je dostupan if [ -x /usr/games/fortune ] ; then echo ; /usr/games/fortune ; echo fi Evo primjera /etc/bashrc: # /etc/bashrc # Funkcije i aliasi za cijeli sustav # Okružje ide u /etc/profile # Iz nekog nepoznatog razloga, bash odbija naslijediti PS1 # u nekim okolnostima koje ne mogu shvatiti. Stavljanjem # PS1 ovdje osiguravamo njegovo učitavanje svaki put. KORISNIK=`whoami` if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then BOJA=44 # plava else BOJA=45 # grimizno-ljubičasta fi if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then BOJA=41 # crvena fi ESC="\033" STIL=';1m' # podebljano # STIL='m' # obično export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ " export PS2="> " export CDPATH="$CDPATH:~" alias which="type -path" alias ls="ls $LS_OPTIONS" Ovo je primjer .bashrc: # $HOME/.bashrc # izvodimo globalne definicije if [ -f /etc/bashrc ]; then . /etc/bashrc fi # ovo je potrebno za obavijest korisniku da nisu u login ljusci if [ "$DOBIJ_PS1" = "" ] ; then BOJA=45; ESC="\033"; STIL=';1m'; # STIL='m' KORISNIK=`whoami` export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ " fi # aliasi alias cp='cp -i' alias l=less alias lyx='lyx -width 900 -height 700' alias mv='mv -i' alias rm='rm -i' alias x=startx # Par korisnih funkcija inst() # Instalira .tar.gz arhivu u trenutni direktorij. { tar -zxvf $1 } cz() # Prikazuje sadržaj .zip arhive. { unzip -l $* } ctgz() # Prikazuje sadržaj .tar.gz arhive. { for datoteka in $* ; do tar -ztf ${datoteka} done } tgz() # Stvara .tgz arhivu kao zip. { ime=$1 ; tar -cvf $1 ; shift tar -rf ${ime} $* gzip -S .tgz ${ime} } Evo primjera .bash_profile: # $HOME/.bash_profile # Korisničko okružje i programi koje koje treba pokrenuti # Ova datoteka sadrži opcije korisnika koje imaju prednost nad onima iz # /etc/profile # Uzmi korisnikove aliase i fukncije if [ -f ~/.bashrc ]; then DOBIJ_PS1="NO" # ne mijenjamo boju prompta . ~/.bashrc fi # postavljamo par "normalnih" direktorija export CDPATH="$CDPATH:$HOME:$HOME/tekst:$HOME/tekst/geologija" Ovo je primjer .inputrc: # $HOME/.inputrc # značenja tipki "\e[1~": beginning-of-line # početak reda "\e[3~": delete-char # brisanje znaka lijevo od kursora "\e[4~": end-of-line # kraj reda # (F1 .. F5) su "\e[[A" ... "\e[[E" "\e[[A": "info \C-m" set bell-style visible # molim, bez zvuka set meta-flag On # omogućava 8-bitni ulaz (naglašeni znakovi/hrvatska slova) set convert-meta Off # ne skida 8-bitne znakove set output-meta On # točno prikazuje 8-bitne znakove set horizontal-scroll-mode On # pomiče duge komandne linije set show-all-if-ambiguous On # nakon što je pritisnut Također je potrebno učiniti sljedeće da tipke Backspace i Delete rade u redu u xtermu i drugim X11 aplikacijama: ˇ Stavite ovo u svoj .xinitrc: usermodmap=$HOME/.Xmodmap xmodmap $usermodmap ˇ Nakon toga će vaš .Xmodmap sadržavati: keycode 22 = BackSpace keycode 107 = Delete To sređuje konzolu. Za xterm: ˇ Stavite ovo u svoj .Xdefaults: xterm*VT100.Translations: #poništavamo BackSpace: string(0x7F)\n\ Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\ Home: string(0x1b) string("[1~")\n\ End: string(0x1b) string("[4~")\n\ CtrlPrior: string(0x1b) string("[40~")\n\ CtrlNext: string(0x1b) string("[41~") nxterm*VT100.Translations: #poništavamo BackSpace: string(0x7F)\n\ Delete: string(0x1b) string("[3~")\n\ Home: string(0x1b) string("[1~")\n\ End: string(0x1b) string("[4~")\n\ CtrlPrior: string(0x1b) string("[40~")\n\ CtrlNext: string(0x1b) string("[41~") rxvt je malo složeniji jer na njegovo ponašanje utječu neke opcije za vrijeme kompajliranja. Pogledajte gornji /etc/profile. Više informacija u man stranicama za _b_a_s_h(1) i _r_e_a_d_l_i_n_e(3). Ne očekujte da svaka aplikacija radi kako treba! Na primjer, ako pokrenete joe u xtermu, neke tipke neće raditi; isto vrijedi i za verzije rxvta starije od 2.4.5. 33..22.. llss((11)) ls može u ispisu sadržaja direktorija različite tipove datoteka osvijetljavati različitim bojama. Da biste uključili tu mogućnost, samo dodajte nekoliko redova datoteci /etc/profile kako je pokazano gore. Međutim, to neće raditi u rxvtu starijem od verzije 2.21; umjesto njega koristite neku verziju xterma. Izgleda da rxvt ima grešku koja ga spriječava u točnom nasljeđivanju okružja pod određenim okolnostima. rxvt 2.4.5 i noviji su u redu. Calderin ls nema boja, ali ima ekvivalent color-ls. Dodajte ovo u /etc/bashrc: alias ls="color-ls $LS_OPCIJE" 33..33.. lleessss((11)) S ovim izvrsnim alatom možete pregledavati ne samo obične tekstualne datoteke, nego i one sažete gzip-om, tar i zip arhive, man stranice i što god imate. Njegova konfiguracija se sastoji od nekoliko koraka: ˇ Za korištenje sa strelicama, stavite ovu običnu ASCII datoteku .lesskey u svoj home direktorij: ^[[A back-line ^[[B forw-line ^[[C right-scroll ^[[D left-scroll ^[OA back-line ^[OB forw-line ^[OC right-scroll ^[OD left-scroll ^[[6~ forw-scroll ^[[5~ back-scroll ^[[1~ goto-line ^[[4~ goto-end ^[[7~ goto-line ^[[8~ goto-end A zatim pokrenite naredbu lesskey. (To su escape nizovi za VT100 terminale.) Tako ćete dobiti binarnu datoteku .less koja sadrži značenja tipki. ˇ Snimite ovu datoteku kao /usr/local/bin/lesspipe.sh: #!/bin/sh # Ovo je preprocesor za 'less'. Koristi se kada je ova varijabla okružja # postavljena: LESSOPEN="|lesspipe.sh %s" lesspipe() { case "$1" in *.tar) tar tf $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo sadržaj .tar i .tgz *.tgz|*.tar.gz|*.tar.Z|*.tar.z) tar ztf $1 2>/dev/null ;; *.Z|*.z|*.gz) gzip -dc $1 2>/dev/null ;; # Točno prikazujemo sažete datoteke *.zip) unzip -l $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo arhive *.arj) unarj -l $1 2>/dev/null ;; *.rpm) rpm -qpil $1 2>/dev/null ;; *.cpio) cpio --list -F $1 2>/dev/null ;; *.1|*.2|*.3|*.4|*.5|*.6|*.7|*.8|*.9|*.n|*.man) DATOTEKA=`file -L $1` DATOTEKA=`echo $DATOTEKA | cut -d ' ' -f 2` if [ "$DATOTEKA" = "troff" ]; then groff -s -p -t -e -Tascii -mandoc $1 fi ;; *) file $1 | grep text > /dev/null ; if [ $? = 1 ] ; then # to nije tekst strings $1 fi ;; esac } lesspipe $1 Zatim ju učinite izvršnom pomoću chmod 755 lesspipe.sh. ˇ Stavite potrebne varijable u /etc/profile kako je pokazano gore. 33..44.. eemmaaccss((11)) Rijetko koristim emacs, pa vam mogu dati samo nekoliko savjeta. Neke distribucije emacsa ne dolaze podešene za boje i sintaktičko osvjetljavanje. Stavite ovo u svoj .emacs: (global-font-lock-mode t) (setq font-lock-maximum-decoration t) To radi samo u X11. Štoviše, kako biste omogućili naglašene znakove, dodat ćete ovaj red: (standard-display-european 1) Ostavljam vama da pregledate cijelu dokumentaciju emacsa kako biste ga prilagodili svojim potrebama -- možda će vam trebati mjeseci... Dotfile Generator (poglavlje ``Konfiguracijski programi'') je dobra pripomoć u tome. 33..55.. jjooee((11)) Neke verzije joea ne rade s bojom u konzoli, kao ni s nekim posebnim tipkama. Koliko znam, nitko nije našao rješenje tim malim neprilikama. Brzo i prljavo (i ružno) rješenje za problem boja: $ export TERM=vt100 $ joe mojadatoteka (editirajte svoju datoteku) $ export TERM=linux Konfigurirajte joe editiranjem .joerc, .jstarrc ili vaše omiljene emulacije; možete početi od sistemskih konfiguracijskih datoteka iz /usr/lib/joe. 33..66.. jjeedd((11)) Ovo je moj omiljeni editor: radi ono što mi treba, manji je i lakše ga je konfigurirati od emacsa, a prilično dobro emulira druge editore. Mnogi korisnici s mog sveučilišta koriste jed kao emulaciju EDT-a, editora VMS sustava. jedove konfiguracijske datoteke su .jedrc i /usr/lib/jed/lib/*; prvu možete kopirati iz jed.rc u tom direktoriju. ˇ Kako biste natjerali jed da dobro koristi posebne tipke, napišite datoteku /usr/lib/jed/lib/defaults.sl čiji je jedini red: () = evalMfile("linux"); ˇ Ako xjed naizgled ne prepoznaje tipku DEL, dodajte ove redove u svoj .jedrc: #ifdef XWINDOWS x_set_keysym (0xFFFF, 0, "\e[3~"); setkey (``delete_char_cmd'', "\e[3~"); #endif ˇ Editirajte /usr/lib/jed/lib/linux.sl i stavite Info_Directory = "usr/info";/ i /bin/mail nakon /UCB_Mailer = "/bin/mail";; ˇ Kako bi jed emulirao EDT (ili neki drugi editor), samo editirajte par redova u .jedrc. Ako želite koristiti `+' na numeričkoj tipkovnici za brisanje riječi umjesto jednog znaka, dodajte ovo u .jedrc: unsetkey("\eOl"); unsetkey("\eOP\eOl"); setkey("edt_wdel", "\eOl"); setkey("edt_uwdel", "\eOP\eOl"); nakon reda () = evalfile("edt") (ili slično). ˇ Natjerati xjed da koristi numeričku tipkovnicu za emulaciju EDT-a možete ubacivanjem sljedećeg u .Xmodmap: keycode 77 = KP_F1 keycode 112 = KP_F2 keycode 63 = KP_F3 keycode 82 = KP_F4 keycode 86 = KP_Separator ˇ Prilagođavanje boja za xjed se obavlja dodavanjem redova poput ovog u .Xdefaults: xjed*Geometry: 80x32+150+50 xjed*font: 10x20 xjed*background: midnight blue # I tako dalje... ˇ Mogućnost kraćenja neprocjenjivo štedi vrijeme. Snimite datoteku poput ove kao $HOME/.abbrevs.sl: create_abbrev_table ("Global", "0-9A-Za-z"); define_abbrev ("Global", "GG", "Guido Gonzato"); create_abbrev_table ("TeX", "\\A-Za-z0-9"); define_abbrev ("TeX", "\\beq", "\\begin{equation}"); define_abbrev ("TeX", "\\eeq", "\\end{equation}"); % I tako dalje... i uključite ju pomoću ESC x abbrev_mode. Ako hoćete da se kraćenje automatski uključuje, dodajte ovakve naredbe u svoj .jedrc: define text_mode_hook () { set_abbrev_mode (1); } % define fortran_hook () { set_abbrev_mode (1); use_abbrev_table ("Fortran"); } % i tako dalje... 33..77.. eeffaaxx((11)) Ovo je vjerojatno najprikladniji paket za jednostavno slanje/primanje fakseva. Morat ćete prilagoditi skriptu /usr/bin/fax; lak posao, ali nekoliko stvari uzrokuje glavobolje: ˇ DIALPREFIX: najvjerojatnije jednostavno stavljanje `T' ili `P' neće raditi u nekim zemljama (barem ne u Italiji). Umjesto toga stavite `ATDT' ili `ATDP'. ˇ INIT i RESET: ovi stringovi sadrže inicijalizatore `-i' i `-k' potrebne efaxu. Ako želite dodati AT naredbu, dodajte ju odgovarajućem stringu izostavljajući `AT' i navodeći `-i' ili `-k' prije ostatka. Na primjer: kako biste INIT-u dodali `ATX3' naredbu, dodajte `-iX3'. 33..88.. TTeeXX ii pprriijjaatteelljjii Pretpostavit ću da imate teTeX distribuciju. Samo par stvari: ˇ Za prilagođavanje uzorka prelamanja riječi vašem jeziku, editirajte datoteku /usr/lib/texmf/texmf/tex/generic/config/language.dat, a zatim pokrenite: # texconfig init ; texconfig hyphen ˇ Ako dodate LaTeX paket, nakon dodavanja datoteka u /usr/lib/texmf/texmf/tex/latex pokrenite naredbu texhash da teTeX prepozna novi paket. ˇ Za prilagođavanje dvipsa editirajte /usr/lib/texmf/texmf/config/config.ps. Budite svjesni da polja o podrazumijevanoj rezoluciji utječu i na ponašanje xdvia; ako naiđete na neugodne pokušaje stvaranja fontova svaki put kada ga pokrenete, stavite red XDvi*mfmode: u .Xdefault. Trebalo bi pomoći. 33..99.. IIzzbbjjeeggnniittee PPPPPPrroobblleemmee!! Uzet ću zdravo za gotovo da vaš kernel ima PPP i TCP/IP podršku, da je uključen loopback i da je vaš pppd paket ispravno instaliran i, ako želite, suid-an na roota. Očito, vaš ISP mora podržavati PPP. Sada PPP možete natjerati da radi na dva načina: a) ručna konfiguracija i b) konfiguracijski program koji se automatski za to brine. Što god odabrali, neka vam ove informacije budu pri ruci: ˇ broj telefona vašeg ISP-a; ˇ adrese DNS, mail i news poslužitelja vašeg ISP-a; ˇ domena vašeg ISP-a; ˇ vaše korisničko ime i lozinka. Ručna konfiguracija je mučan posao. Morate editirati datoteke i pisati skripte; nema previše posla, ali lako je pogriješiti i početnici se često boje. Tu je _P_P_P _H_O_W_T_O. Možete koristiti i alate koji pitaju za gornje informacije i obave sav posao umjesto vas. Svakako ćete bolje proći ako zgrabite neki od ovih zgodnih alata: ˇ EzPPP je napisan u X11, a stranica mu je . Vrlo lak za uporabu, skoro intuitivan, ali od vas zahtijeva da napišete skriptu za spajanje. ˇ Za veze na konzoli dostupni su alati na . Jedan od najboljih je pppsetup-X.X.tar.gz. Potrebne skripte. ˇ Trenutno najjednostavniji konfiguracijski alati su zasigurno wvdial i eznet. Dajte im broj vašeg ISP-a, svoje korisničko ime, svoju zaporku, i stvar radi. Njihove stranice su i . Meni je draži ovaj drugi. 33..99..11.. BBrrzzii uuvvoodd uu eezznneett Najprije stvorite ovakvu /etc/resolv.conf datoteku: nameserver w.x.y.z gdje ćete ubaciti adresu DNS-a svog ISP-a. Kako biste napravili račun pomoću ezneta, pokrenite sljedeću naredbu: ~# eznet add service=VAŠ_ISP user=IME password=ZAPORKA phone=TELEFON Zatim pokušajte dobiti svoj ISP pomoću eznet up VAŠ_ISP. Ako modem čeka na znak slobodnog biranja i neće se spojiti, probajte naredbu: ~# eznet change VAŠ_ISP init0=atx3 Naredba za spuštanje slušalice je eznet down. To je to! 33..1100.. PPOOPP kklliijjeenntt Za skidanje pošte s POP poslužitelja koristite POP klijent poput fetchpopa ili fetchmaila. Drugi je napredniji i vjerojatno jedina mogućnost ako se POP poslužitelj vašeg ISP-a ne zna nositi s naredbom LAST. Dostupni su na . Za konfiguriranje tih klijenata: ffeettcchhppoopp Kada ga prvi put pokrenete, pitat će vas o nekim informacijama. Odgovorite na pitanja i spremni ste za rad. ffeettcchhmmaaiill Prilagodite ovaj primjer .fetchmailrc-a: # $HOME/.fetchmailrc poll mojstroj.mojisp.com with protocol pop3; user jura there with password _Luu%do is jura here Jedan korisnik je javio da je dodavanje ``smtphost localhost'' drugom redu znatno poboljšalo performanse. Dozvole ovoj datoteci morate postaviti naredbom chmod 600 .fetchmailrc jer će inače fetchmail s pravom odbiti pokrenuti se. Primjer je vrlo jednostavan i pretpostavlja da vaš sendmail radi; postoji beskonačno mnogo mogućnosti konfiguracije. Pogledajte . 33..1111.. XX WWiinnddooww SSyysstteemm ((XXFFrreeee8866)) 33..1111..11.. NNaammjjeeššttaannjjee XX sseerrvveerraa Hajde, nije tako teško kao prije... Sve veće distribucije sadrže alat za namještanje X11 (npr. XConfigurator, sax, XF86Setup, ili barem xf86config). Konfiguracija X-a je praktički automatska u današnje vrijeme, ali neke grafičke kartice mogu odbiti raditi. Svaki put kada iskusim probleme u namještanju X-a na sustavu, vratim se jednostavnoj metodi koja je uvijek radila: ˇ Pobrinite se da je obični VGA server instaliran. ˇ Otiđite na , uđite u odgovarajući Linux poddirektorij i skinite arhive X_verzija_bin.tgz, X_verzija_set.tgz, i sve servere. Uz druge programe, prva arhiva sadrži najnoviji SuperProbe. ˇ Otpakirajte X_verzija_bin.tgz u privremeni direktorij, uđite u njega i pokrenite ./SuperProbe. Ako prepozna vašu grafičku karticu, vjerojatno ćete je moći namjestiti. Inače, nemate sreće. ˇ Instalirajte servere i X_verzija_set.tgz iz /usr/X11R6/, a zatim pokrenite XF86Setup. To je kod mene uvijek radilo, ali kod vas ne mora. Molim vas zapamtite da se X11 u većini slučajeva neće konfigurirati jer su specifikacije koje ste odabrali za svoj monitor preniske! Počnite s konzervativnim postavkama, dakle 800x600 s 256 boja, a zatim ih dižite. UUppoozzoorreennjjee:: takvi postupci su opasni i mogli biste oštetiti svoj monitor! 33..1111..22.. NNuummeerriiččkkaa ttiippkkoovvnniiccaa Već smo vidjeli kako namjestiti nekoliko posebnih tipki. Primjer datoteke .Xmodmap radi dobro ako želite koristiti xjed, ali onemogućava korištenje numeričke tipkovnice. U tom slučaju će vam trebati još jedna konfiguracijska datoteka, koju ćemo nazvati .Xmodmap.num: ! Definicije se mogu naći u . keycode 77 = Num_Lock keycode 112 = KP_Divide keycode 63 = KP_Multiply keycode 82 = KP_Subtract keycode 86 = KP_Add keycode 79 = KP_7 keycode 80 = KP_8 keycode 81 = KP_9 keycode 83 = KP_4 keycode 84 = KP_5 keycode 85 = KP_6 keycode 87 = KP_1 keycode 88 = KP_2 keycode 89 = KP_3 keycode 90 = KP_0 keycode 91 = KP_Decimal Pobrinite se da vaš /etc/X11/XF86Config ne sadrži ova tri reda: ServerNumLock Xleds XkbDisable Ako ih sadrži, zakomentirajte ih. Kako biste ponovo uključili numeričku tipkovnicu, pokretat ćete naredbu xmodmap .Xmodmap.num. 33..1111..33.. GGrraaffiiččkkii llooggiinn kkoorriisstteeććii xxddmm Da bi vas pozdravljao grafički login, editirajte datoteku /etc/inittab, koja bi trebala sadržavati ovakav red: x:5:respawn:/usr/bin/X11/xdm -nodaemon gdje je 5 runlevel za X11 (S.u.S.E. koristi 4). Promijenite red koji određuje podrazumijevani runlevel (obično 2 ili 3), tako da izgleda ovako: id:5:initdefault: Broj boja je određen u /etc/X11/xdm/Xserver (AT2YD): :0 local /usr/X11R6/bin/X -bpp 16 # 65 tisuća boja Ako već imate .xinitrc, kopirajte ga u .xsession i učinite dotični izvršnim pomoću chmod +x .xsession. Sada zadajte naredbu telinit 5 i stvar radi. 33..1111..44.. WWiinnddooww mmaannaaggeerr Nakon što ste uspjeli natjerati X da proradi, beskonačno je mogućnosti konfiguracije; ovise o window manageru kojeg koristite -- možete izabrati između desetaka. Većinom, sve se svodi na editiranje jedne ili više ASCII datoteka u vašem home direktoriju; u drugim slučajevima ne morate editirati ništa, nego koristite aplet ili čak izbornik. Neki primjeri: ffvvwwmm oobbiitteelljj Kopirajte /etc/X11/fvwm/system.fvwmrc (ili slično) u svoj home direktorij koristeći odgovarajuće ime; pregledajte ga i počnite eksperimentirati. Možda ćete izgubiti puno vremena dok ne dobijete točno onaj izgled i osjećaj koji želite. WWiinnddoowwMMaakkeerr Ima nekoliko konfiguracijskih datoteka koje žive pod $HOME/GNUstep i sjajan konfiguracijski aplet. KKDDEE Ovdje ništa ne treba ručno editirati: sve se može obaviti preko izbornika. Ukratko: ako vam ne smeta editiranje konfiguracijske datoteke, odaberite nešto kao icewm, fvwm*, blackbox itd.; ako vam smeta, izbor je trenutno ograničen na KDE i WindowMaker. Važno je da imate dobar .xinitrc. Primjer: #!/bin/sh # $HOME/.xinitrc usermodmap=$HOME/.Xmodmap xmodmap $usermodmap xset s noblank # ugasi screen saver xset s 300 2 # screen saver počinje nakon 5 minuta xset m 10 5 # postavi ubrzanje miša rxvt -cr green -ls -bg black -fg white -fn 7x14 \ -geometry 80x30+57+0 & if [ "$1" = "" ] ; then # podrazumijevano WINMGR=wmaker else WINMGR=$1 fi $WINMGR Iako to izgleda nije nužno, učinite ga izvršnim pomoću chmod +x .xinitrc. Ovaj .xinitrc vam dopušta biranje window managera: pokušajte $ start startkde # ili neki drugi WM (Nažalost, ne radi s nekim verzijama S.u.S.E.-a.) 33..1122.. KKoorriissnniiččkkee kkoonnffiigguurraacciijjee Kada završite s editiranjem točka-datoteka, kopirajte ih u /etc/skel kako je pokazano u poglavlju ``Konfiguracija programa''. Primjetite da se .pinerc ne može potpuno prilagoditi; provjerite barem da su polja user-domain, smtp-server i nntp-server pravilno postavljena. 33..1133.. NNaaddooggrraađđiivvaannjjee Ako nadograđujete računalo, napravite svoj uobičajeni backup i ne zaboravite snimiti nekoliko dodatnih datoteka. Neke od njih bi mogle biti /etc/X11/XF86Config, /usr/bin/fax, sve stvari u /usr/local, konfiguracija kernela, cijeli /etc, i sva pošta u /var/spool/mail. 44.. KKoonnffiigguurraacciijjsskkii pprrooggrraammii Postoji nekoliko programa koji Linux čine lakšim za postavljanje i namještanje. Neki postaju svojevrstan standard: Red Hat, Caldera i druge distribucije isporučuju aplikacije kao što je printtool, netcfg, usertool, itd., a S.u.S.E. isporučuje sveobuhvatan konfiguracijski program zvan YAST. Drugi korisni programi su: TThhee DDoottffiillee GGeenneerraattoorr Dobra X aplikacija s modulima za konfiguriranje paketa kao što su emacs, bash, procmail i drugi. Njena stranica je . LLiinnuuxxccoonnff Ultimativni konfiguracijski alat. Može sve, i u konzoli i pod X- om. Odmah posjetite . 55.. KKrraajj 55..11.. AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa Ako nije drukčije izraženo, autorska prava na Linux KAKO dokumente posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente može se reproducirati i distribuirati u cjelosti ili djelomično, na mediju fizičkom ili elektroničkom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna distribucija dopuštena je i ohrabrena; međutim, autor bi o takvom distribuiranju želio biti obavijesten. Svi prijevodi, izvedeni ili sažeti radovi koji uključuju Linux KAKO dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ograničenja na njegovu distribuciju. Iznimke ovim pravilima moguće su pod određenim uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi. Ukratko, želimo ohrabriti širenje ovih informacija kroz što je više moguće kanala. Međutim, želimo zadržati autorska prava na KAKO dokumente i htjeli bi biti obaviješteni o bilo kakvim namjerama redistribuiranja KAKO-a. Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora, na tjbynum@sunsite.unc.edu. 55..22.. KKoommeennttaarrii Čak i više od drugih KAKO-a, ovome trebaju i dobrodošli su vaši prijedlozi, kritike i doprinosi. Odgovori nisu samo dobrošli: nužni su. Ako mislite da nešto nedostaje ili je pogrešno, molim vas, pošaljite mi poruku. Ako imate distribuciju koja nije Red Hat ili Calderai vaše su konfiguracijske datoteke drukčije ili u drugom direktoriju, recite mi i uključit ću vaše informacije. Cilj mi je učiniti život s Linuxom što lakšim. Linux ima golem broj paketa, pa je nemoguće govoriti o svakom od njih. Svoje zahtjeve/prijedloge ograničite na "najrazumnije" programe -- prepuštam to vašem zdravom razumu. 55..33.. OOddrriiccaannjjee _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O je napisao Guido Gonzato, guido@ibogeo.df.unibo.it. Puno hvala svim drugim autorima KAKO-a i piscima/održavateljima man stranica, čije sam djelo besramno pokrao; i svim ljudima koji su mi poslali komentare. Ovaj dokument je ``kakav jest''. Uloženo puno truda da bude što točniji, ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem slučaju autor nije odgovoran za bilo kakve štete proizašle iz korištenja ovog djela. Ipak, nadam se da će vam ovo djelo biti korisno -- meni jest, kad god instaliram novi Linux... Uživajte, Guido =8-) 66.. HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd Najnovija verzija ovog prijevoda može se naći na . Održava ga Matej Vela, mvela@public.srce.hr. Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi dobrodošli.